Zašto čitati?

U suvremenom dobu tehnologije, gdje nam je sve odmah dostupno, postavlja se pitanje važnosti čitanja. Kroz svakodnevne situacije poput kupovine, potpisivanja ugovora ili gledanja vijesti, otkrijte koliko se često suočavamo s tekstom koji možda ne pročitamo kako bismo trebali. U nastavku, istražujemo nekoliko ključnih razloga zbog kojih biste trebali čitati, od razvijanja fokusa, maštanja i vokabulara do poticanja kritičkog razmišljanja i samopouzdanja. Čitanje nije samo prolazna aktivnost, već pravi put prema širenju horizonta i otkrivanju svijeta otvorenih očiju.

U doba moderne tehnologije gdje nam je sve odmah dostupno, gdje ne trebamo maštati jer je sve već prikazano, gdje se lako nađu odgovori (u kratkim crtama) na sva naša pitanja doista se postavlja pitanje zašto čitati?

U svakodnevici se susrećemo s različitim tekstovima a da toga nismo ni svjesni, primjerice kad kupujemo prilikom ulaska u trgovinu već na samom ulazu možemo vidjeti plakate s promotivnim akcijama POPUSTI DO 50 %, a ispod toga malim slovima piše na odabrane artikle. Koliko smo puta uzeli određeni proizvod misleći da je na popustu potom se na blagajni neugodno iznenadili kad smo artikl platili po punoj cijeni. Isto tako koliko smo puta potpisivali razno-razne ugovore poput onih za telekomunikacije, ugovore o kupoprodaji automobila ili stambenih kredita, jesmo li u tom trenutku zaista pročitali sve što je ondje pisalo? Prilikom gledanja vijesti na televiziji nebrojeno puta mogli smo uočiti komentare političara iskazanih u tekstualnom obliku prikazanom na zaslonu televizora. Jesmo li prikazani tekst pročitali ili smo odabrali mogućnost slušanja spikera dok ga čita? Htjeli priznati ili ne svakodnevno se suočavamo s nekim oblikom teksta koji bi trebali pročitati, ali jednostavno nemamo vremena ili možda naviku čitanja. Zato vas u nastavku želimo podsjetiti na nekoliko razloga zašto čitati.

Čitanjem povećavamo fokus

Jeste li znali da je čitanje vrsta meditacije? Kad meditiramo stavljamo fokus na sadašnji trenutak, ne razmišljamo o prošlosti i ne planiramo budućnost, prisutni smo ovdje i sada. Isto tako je s čitanjem. Dok čitamo naš fokus je na sadašnjost odnosno na čitanje rečenica i dijaloga u sadašnjem trenutku ne razmišljajući o prošlosti ni o budućnosti, važno nam je ono što se sad događa i razvijanje radnje u sadašnjem trenutku. Na taj način povećava se naš fokus na „sada“, ulaskom u svijet likova i događaja zaboravimo na prostor i vrijeme u kojem se nalazimo te za nas postoji samo ono što čitamo.

Čitanjem razvijamo maštu

Čitanjem opisa nekog prostora i lika, dijaloga stvaramo svoju mentalnu sliku, odnosno zamišljamo u svojoj glavi kakve izraze lica određeni likovi imaju dok se razvija dijalog, kako izgleda prostor u kojem se oni nalaze, kako su obučeni, kakvog su izgleda i slično. Zanimljivo je da svatko od nas drugačije mašta pa kad se primjerice kaže da je lik na sebi imao crvenu košulju i plave hlače nećemo svi pomisliti na istu nijansu crvene boje, odnosno netko će pomisliti na zagasito crvenu boju trešnje, a netko na boju jagode. Isto tako je i s bojom hlača netko će možda zamisliti traperice dok će drugi zamisliti tamno-plave hlače na crtu.

Koliko vam se puta dogodilo da ste pročitali knjigu nakon koje je snimljen film te se iznenadili izborom glumaca za određene likove? Već tu možete vidjeti kako svi različito zamišljamo. Gledanje filmova ima svoje prednosti poput toga da kraće traje od čitanja, prikazuje nam razvoj tehnologije pa u filmovima o super herojima možemo vidjeti različite transformacije kao i obavljanje radnji koje u stvarnom životu ne možemo, no ono što nam film ponudi u vidu mašte i kreacije je to što smo dobili na ekranu ili kako se u narodu kaže „na pladnju“, bez mogućnosti njezinog daljnjeg razvijanja koje svatko od nas donosi na svoj način.

Čitanjem proširujemo svoj vokabular

Čitanjem se susrećemo s riječima (pogotovo u mlađoj dobi) koje često nisu dio naše svakodnevice, naš mozak tu novu riječ zapamti te ju pohrani i iskoristi u primjerenoj situaciji. Isto tako proširivanje vlastitog vokabulara dovodi do češće upotrebe hrvatskih inačica i prijevoda engleskih izraza koji su učestali u svakodnevnom govoru. Jeste li se kad našli u situaciji gdje ste htjeli nešto objasniti, ali se niste mogli sjetiti adekvatnih riječi? Čitanjem i razumijevanjem značenja različitih riječi te njihovim pohranjivanjem u našu memoriju postižemo elokventnost na različitim poljima i temama razgovora, lakše se možemo snaći kad se nađemo u nekoj nezavidnoj situaciji, lakše možemo objasniti i podučiti, ali i lakše možemo izgovoriti ono što nam je na pameti.

Čitanjem razvijamo vlastiti stav i kritičko razmišljanje

Neovisno o kojem se žanru radi te govorimo li o književno-umjetničkim tekstovima ili stručnoj literaturi ono što smo pročitali o tome donosimo svoj sud, promišljamo, diskutiramo, razgovaramo, propitkujemo, analiziramo i uspoređujemo. Pročitanim potvrđujemo svoj stav ili ga mijenjamo, ulazimo u sebe i pokušavamo se postaviti u situaciju određenog lika te se propitkujemo što bismo mi napravili u njegovoj situaciji. Takvim postupanjem razvijamo vlastiti stav te kritički promišljamo o događajima i različitim mogućnostima.

Čitanjem razvijamo samopouzdanje

Ovo se može odnositi i na čitanje na glas pogotovo u mlađoj dobi kad stvaramo navike čitanja i razumijevanja pročitanog. Čitanjem na glas možemo čuti svoj glas, izgovor riječi, intonaciju i brzinu izgovora te tako možemo poraditi na svim preprekama i izazovima na koje nailazimo. Isto tako čitanjem na glas te prepričavanjem pročitanoga vježbamo izdvajanje bitnog od nebitnog, vježbamo vokabular, kritičko razmišljanje te obrazlaganje vlastitog stava pred drugima. Učestalim vježbanjem čitanja na glas počinjemo se navikavati na vlastiti izgovor, vlastiti glas, intonaciju i brzinu te postajemo samopouzdaniji, a svako predstojeće izlaganje ili javni govor sve manje nam predstavljaju problem istupanja pred publikom.

Čitanjem sanjamo otvorenih očiju

Ulaskom u svijet mašte i nebrojenih mogućnosti uveseljavamo dijete u nama, slobodniji smo, imamo otvoreniji pogled na svijet, skloniji smo boljem razumijevanju drugih i strpljenju. Čitanjem ulazimo u različite kulture, različite ljude i običaje, različite svjetove, misli i doživljaje, lakše prihvaćamo novo i drugačije te nismo toliko kruti u svojim mišljenjima i stavovima jer imamo sposobnost uvažiti tuđe stavove.

Čitanjem se vježba fokus, kreativnost, vokabular, kritičko razmišljanje i samopouzdanje. U knjigama se nalazi znanje i mudrost, one su tu da nas kroz različite teme educiraju i daju odgovore na različita pitanja, otvaraju nam oči i uče nas strpljenju. Kad bismo redovito čitali više ne bismo dolazili u neugodnu situaciju s početka članka jer bismo izvježbanim okom uvidjeli i ona mala slova te ne bismo dozvolili da nas ta ista mala slova u različitim ugovorima financijski „izbiju iz cipela“ i ograniče nam slobodu i mogućnost prosudbe.